Sastanak ministara obrane Američko-jadranske povelje

Foto: MORH/ J. Kopi

U sklopu Sveobuhvatnog regionalnog sastanka ministara obrane jugoistočne Europe koji se od 21. do 22. listopada 2015. održava u Dubrovniku, danas, 21. listopada 2015, održan je sastanak ministra obrane zemalja Američko-jadranske povelje (A-5). Sastanak je organiziran kroz dvije sjednice, a teme sastanka obuhvaćale su stratešku raspravu o sigurnosnim izazovima koji prijete europskoj sigurnosti s posebnim osvrtom na područje jugoistočne Europe, kao i o očekivanjima s NATO summita u Varšavi koji će se održati u sprnju 2016. godine.

Ministar obrane Ante Kotromanović je kao domaćin radnog ručka u svom izlaganju naglasio kako su događaji u posljednje dvije godine iz temelja promijenili relativno stabilno i sigurnosno okružje, kako područje jugoistične Europe tako i Europe u cjelini. Države jugoistočne Europe su, zbog svog specifičnog položaja, podjednako podložne sigurnosnim izazovima koje dolaze s istoka i juga, stoga je naglasio važnost zajedničkog djelovanja te daljnih integracija država članica povelje, ali i ostalih zainteresiranih zemalja s područja jugoistočne Europe u  euroatlantske sigurnosne strukture. Što se tiče očekivanja sa summita u Varšavi, ministar Kotromanović je rekao kako će se Republika Hrvatska i nadalje zalagati, kao i do sada, da Politika otvorenih vrata i partnerstva ostanu visoko na agendi Saveza.
Tijekom plenarane sjednice ministri obrane raspravljali su o budućim perspektivama Američko-jadranske povelje, trenutnim i budućim doprinosima operacijama potpore miru, sadašnjim i budućim projektima suradnje u okviru A-5, dok je predstavnik NATO Agencije za informacijsko-komunikacijske sustave održao kratku prezentaciju o BRAAD projektu (Balkan Regional Approach to Air Defence).

Tijekom druge sjednice ministar Kotromanović naglasio je kako je i nadalje ključni cilj ove povelje - prijem svih njenih članica u punopravno članstvo NATO-a. U tom smislu osvrnuo se i na postignuti napredak Crne Gore, te naglasio kako Republika Hrvatska smatra da Crna Gora treba dobiti pozivinicu za punopravno članstvo do kraja ove godine. Pozvao je ostale zemlje aspirantice s područja jugoistočne Europe da ustraju na putu prema članstvu u NATO-u.
Vezano uz rapravu o zajedničkom sudjelovanju u operacijama, ministar Kotromanović je naglasio kako ključnim vidi nastavak zajedničkog djelovanja u okviru Resolute Support misije u Afganistanu, ali i naglasio kako trebamo istražiti mogućnost sudjelovanja i u drugim operacijama. Kako bi mogli dobro zajednički djelovati, vrlo je bitno zadržavanje i unaprijeđenje interoperabilnosti a isto je moguće jedino kroz konkretnu zajedničku obuku i uvježbavanje. Također, rekao je kako u pogledu razvoja sposobnosti treba iskoristiti postojeće NATO inicijative, kao što su Pametna obrana, Inicijativa povezanih snaga i Koncept vodećih nacija, kao najpogodniju platformu za buduću suradnju u okviru A-5 inicijative.

Potpisana je i zajednička izjava ministara Američko-jadranske povelje u kojoj je izražena snažna potpora Politici otvorenih vrata, nastavku sudjelovanja u savezničkim operacijama i misijama, te nastavku rada na projektima i razvoju sposobnosti u skladu s potrebama Saveza.
Republika Hrvatska kao zemlja koja će preuzeti predsjedanje Američko-jadranskom poveljom u 2016. godini, dala si je za cilj dodatno unaprijediti suradnju između A-5 zemalja. U tu svrhu pripremni napori RH tijekom njezinog predsjedanja A-5 inicijativom bit će fokusirani na četiri glavne točke djelovanja: doprinos međunarodnoj sigurnosti, interoperabilnost i spremnost, razvoj sposobnosti, te doprinos u borbi protiv trenutnih i budućih prijetnji.
Ministrica obrane BiH Marina Pendeš je ispred zemlje predsjedateljice A-5 po završetku sjednice izrazila zadovoljstvo što se danas u formatu A-5, zajedno s promatračima - Kosovom, Slovenijom i Srbijom, raspravljalo o vrlo važnim temama koje se tiču ne samo NATO-a i EU-a nego općenito cijele regije. „Zahvalila sam ministarstvu obrane RH na čelu s ministrom Kotromanovićem na potpori koju je dalo ovome formatu A-5, a  pogotovo zemljama koje su aspiranti za NATO. Također smo raspravljali o izazovima i prijetnjama s kojima se suočavamo i koje možemo očekivati u budućnosti te zaključili kako je jako važno da naša međusobna regionalna suradnja bude na višoj razini, da bismo mogli uspješno odgovoriti u slučaju bilo kakvih kriza“, izjavila je ministrica obrane BiH.

Ministar Ante Kotromanović je nakon sastanka rekao da se radi o vrlo važnoj inicijativi formiranoj prije 12 godina, s ciljem da što više zemalja iz regije uđe u NATO. „Na dobrom smo putu, Hrvatska i Albanija su ušle, očekujemo i Crnu Goru, a radimo puno za Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu jer bismo time zaokružili kompletan proces NATO integracija. To je naš interes i Hrvatska radi sve da podupre ove zemlje“, rekao je ministar Kotromanović te dodao da se također razgovaralo o zajedničkoj suradnji, zajedničkim obukama i operacijama jer zemlje inicijative A-5 danas zajedno djeluju u Afganistanu.

Američko–jadranska povelja pokrenuta je inicijativom Albanije, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država u cilju pomoći zemljama aspiranticama za pridruživanje NATO-u. Dokument službenog naziva „Povelja partnerstva između Makedonije i Albanije te Hrvatske i Sjedinjenih Država“ potpisan je u svibnju 2003. godine u Tirani. Inicijativi su se 2008. godine pridružile Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a Srbija je prihvatila status promatrača. Od 2008. godine neslužbeni naziv ove inicijative promijenjen je s A-3 na A-5, što simbolizira broj uključenih članica.

Američko-jadranska povelja predstavlja strateško partnerstvo među članicama, koje prepoznaju zajedničke težnje poput jačanja bilateralnih i multilateralnih odnosa između članica i drugih zemalja u području jugoistočne Europe, s ciljem postizanja sigurnosti i pune integracije u europske i transatlantske političke, ekonomske, sigurnosne i obrambene institucije.

Na pitanja novinara o izbjegličkoj krizi i odluci Slovenije da na granici postavi vojsku, ministar obrane Ante Kotromanović kazao je kako je to slovenska odluka. „Mi zasad nemamo potrebu i imamo dovoljno policijskih snaga koje mogu održavati red i mir u zemlji te na granici. Važno je da mi upravljamo krizom od početka i da smo se znali nositi sa svim situacijama koje smo imali u zadnjih mjesec dana poput povećanog priljeva izbjeglica“, rekao je ministar i dodao da je prihvatni centar u Opatovcu dobro napravljen te da se sad radi drugi prihvatni centar u Slavonskom Brodu. Što se tiče vojske, ona daje inženjerijsku poptoru, a ministar je pohvalio policiju, Crveni križ i sve službe i volontere koji 24 sata rade vrlo težak i odgovoran posao. „U nedjelju je sastanak premijera u Bruxellesu, gdje će biti naš premijer, predsjednici vlada Makedonije, Srbije, Austrije i Njemačke i znat će se koje su mogućnosti i koje će biti aktivnosti u budućnosti“, zaključio je ministar Kotromanović.

Priopćenja