Kotromanović na sastanku ministara obrane članica A-5 povelje

Foto: MORH

U sklopu drugog Sveobuhvatnog regionalnog sastanka ministara jugoistočne Europe koji se održava u Budvi, u Crnoj Gori, danas 15. listopada 2014, održan je i sastanak ministra obrane zemalja Američko-jadranske povelje (A-5) s posebnim naglaskom na temi održavanja interoperabilnosti kroz regionalna partnerstva te mogućnostima suradnje zemalja povelje u NATO misijama nakon završetka operacije ISAF u Afganistanu.

U svojem obraćanju ministar obrane RH, Ante Kotromanović naglasio je kako je i dalje ključni cilj ove povelje - prijem svih njenih članica u punopravno članstvo NATO-a. To je najčvršća garancija sigurnosti i stabilnosti u našem okružju, rekao je Kotromanović te istaknuo: "Nedavni događaji na istoku Europe i rastuća nestabilnost na Bliskom istoku predstavljaju nedvosmislenu prijetnju našoj sigurnosti. Ti događaji samo potvrđuju da oni prostori koji nisu dio euro-atlanske zajednice ostaju izloženi, bez čvrstog jamstva kako njihova sigurnost neće biti stavljena na kušnju."

 Ministar se osvrnuo i na postignuti napredak Crne Gore, kojoj je zahvalio na suradnji i zajedničkom angažmanu u operaciji ISAF u Afganistanu. Pozvao je i predstavnike Makedonije i BiH da ustraju na putu prema članstvu u NATO-u. „Nastavak politike proširenja dvosmjeran je proces – pored nastojanja Saveza, velika odgovornost je i na državama aspiranticama koje provode teške, ali i nužno potrebne reforme“, rekao je Kotromanović.

Hrvatska će i dalje isticati važnost politike proširenja, a to je i jedna od najvažnijih zadaća Američko-jadranske povelje, rekao je ministar Kotromanović. Pohvalio je i inicijativu unapređivanja regionalne suradnje u suočavanju s posljedicama katastrofa, ali u središtu pozornosti povelje, rekao je moraju biti prije svega aktivnosti usmjerene na povećanje interoperabilnosti i dostizanje drugih uvjeta za članstvo u NATO-u.

Kao pozitivan primjer u tom pogledu ministar je istaknuo regionalnu suradnju na projektu BRAAD (Balkans Regional Approach to Air Defense), koji je prihvaćen kao dio koncepta Pametne obrane NATO-a.

Vezano uz raspravu o angažmanu država jugoistočne Europe u Afganistanu nakon 2014. godine, ministar Kotromanović istaknuo je značaj sudjelovanja tih država i nakon 2014. godine posebno u kontekstu održavanja interoperabilnosti ali i povećanja vidljivosti država aspirantica.

"Hrvatska će u misiji "Resolute Support" sudjelovati sa 100-tinjak pripadnika Oružanih snaga. U izmijenjenoj savezničkoj misiji afganistanskim snagama sigurnosti pomagat ćemo u savjetodavnoj ulozi. Nastavak procesa izgradnje stabilnog Afganistana je važan, posebno u trenutku kada se nestabilnosti i prijetnje međunarodnoj sigurnosti šire, od Ukrajine, Sjeverne Afrike sve do Sirije i Iraka", naglasio je Kotromanović.

Potpisana je i zajednička izjava ministara Američko-jadranske povelje u kojoj je izražena snažna potpora politici otvorenih vrata, nastavku sudjelovanja u savezničkim operacijama i misijama, unaprjeđenju regionalne suradnje na području upravljanja katastrofama te nastavku rada na projektima u duhu koncepta Pametne obrane.

Američko–jadranska povelja pokrenuta je inicijativom Albanije, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država u cilju pomoći zemljama aspiranticama za pridruživanje NATO-u. Dokument službenog naziva „Povelja partnerstva između Makedonije i Albanije te Hrvatske i Sjedinjenih Država“ potpisan je u svibnju 2003. godine u Tirani. Inicijativi su se 2008. godine pridružile Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a Srbija je prihvatila status promatrača. Od 2008. godine neslužbeni naziv ove inicijative promijenjen je s A-3 na A-5, što simbolizira broj uključenih članica.

Jadranska povelja predstavlja strateško partnerstvo među članicama, koje prepoznaju zajedničke težnje poput jačanja bilateralnih i multilateralnih odnosa između članica i drugih zemalja u regiji, s ciljem postizanja sigurnosti i pune integracije u europske i transatlantske političke, ekonomske, sigurnosne i obrambene institucije.

Priopćenja