Krstičević otvorio deseti svjetski CSCM Kongres u Cavtatu

Foto: MORH /M. Čobanović

Ovo je prvi put da brod Hrvatske ratne mornarice RTOP-41 "Vukovar" i posada sudjeluju u NATO vođenoj operaciji Sea Guardian

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević otvorio je u ponedjeljak, 3. rujna 2018. deseti „Svjetski kongres o kemijskoj, biološkoj, radiološkoj i nuklearnoj znanosti i nadzoru posljedica“ (CSCM – World Congress on CBRNe Science & Consequence Management) koji se do 6. rujna održava u Cavtatu.

Otvorenju Kongresa nazočio je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut, predsjednik CSCM-a Ed Locke, savjetnik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH  za zdravstvo brigadni general Boris Zdilar, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, vojni izaslanik SAD-u RH brigadir Robert Mathers i drugi.

Podsjetivši kako je u demokratskim, otvorenim i međuzavisnim  društvima i državama - sigurnost uvjet sine qua non, ministar Krstičević  okupljenima je izrazio dobrodošlicu u ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te zaželio uspješan kongres.

Kao predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, ministar obrane Damir Krstičević održao je predavanje na temu Koncept sustava domovinske sigurnosti Republike Hrvatske u odgovoru na suvremene prijetnje.

Ministar Krstičević, ujedno Počasni direktor ovogodišnjeg Kongresa naglasio je kako je pravi odgovor na suvremene prijetnje sustavno upravljanje sigurnosnim rizicima, a govorio je o aktualnim sigurnosnima izazovima, upravljanju sigurnosnim rizicima te konceptu i razvoju Sustava domovinske sigurnosti u Republici Hrvatskoj.

"Uspostava i razvoj Sustava domovinske sigurnosti  jedan je od strateških ciljeva iz nove Strategije nacionalne sigurnosti, koju je ova Vlada donijela u srpnju 2017. godine.  Danas gradimo Sustav domovinske sigurnosti kao odgovor na sigurnosne rizike s kojima ćemo se suočavati i u kojemu želimo osigurati tako potrebnu sinergiju svih sastavnica", rekao je ministar.

Ministar Krstičević predstavio je i prve rezultate uspostave i razvitka Sustava domovinske sigurnosti i Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, koji se prvenstveno vide u nekoliko čimbenika: brz i  učinkovit odgovor na velike snježne padaline početkom ove godine,  pravodobno poduzete mjere preventivne zaštite od poplava na području Ličko-senjske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije gdje su pritom  spriječene potencijalno katastrofalne posljedice, a poduzete su i važne mjere u pripremi za požarnu sezonu na području priobalja.



Formirano je novo Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama s opremljenim situacijskim središtem u koje dolaze sve informacije koje su Zapovjedništvu potrebne da bi stvorilo što potpuniju sliku stanja i pravodobno donijelo odluku.
Govoreći o kemijskim, biološkim radiološkim nuklearnim prijetnjama ministar Krstičević je istaknuo: „Proces smanjenja rizika povezanih s CBRN prijetnjama, u našim uvjetima prvenstveno znači uključivanje Ministarstva unutarnjih poslova radi obrane i zaštite od terorizma, Ministarstva zdravstva radi zdravstvenog zbrinjavanja u slučaju CBRN napada ili nesreće, Ministarstva poljoprivrede radi otklanjanja posljedica napada koje utječu na životinje i bilje, Ministarstva zaštite okoliša radi otklanjanja posljedica zagađenja okoliša, Ministarstva obrane sa svojim sposobnostima zaštite i otklanjanja posljedica CBRN napada, Sigurnosno–obavještajne agencije radi otkrivanja potencijalnih napadača, Državne uprave za zaštitu i spašavanje za civilnu zaštitu, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost s brojnim zadaćama pravne, normativne, stručne potpore te Državni hidrometeorološki zavod“.

Foto: MORH / M. Čobanović

 

U toj prigodi, vojni izaslanik SAD-a brigadir Mathers pohvalio je doprinos Hrvatske kao vjerodostojnog savjetnika SAD-a i članice NATO-a te govorio o važnosti razvoja Sustava domovinske sigurnosti u Republici Hrvatskoj.
"Moram reći kako mi je velika čast raditi u Hrvatskoj, ne samo zato što je riječ o prekrasnoj državi s prijateljski raspoloženim ljudima, već i zbog činjenice kako je upravo Hrvatska država koja zna što znači biti u sukobu unutar svojih granica, što znači braniti svoj teritorij i koliko je u svemu tome važan sustav domovinske sigurnosti", kazao je Mathers.

Kongres o kemijskoj, biološkoj, radiološkoj i nuklearnoj znanosti i nadzoru posljedica održava se u organizaciji Međunarodnog organizacijskog i međunarodnog znanstvenog odbora, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i OSDIFE-a uz su-organizacijsku potporu međunarodnih (EUCOM, US-DTRA, OPCW) i MORH, MUP-a MVEP, IRB, TTF, HKKOI, a pokriva teme iz područja upravljanja biološkom raznolikosti, kemijskog oružja, radioloških i nuklearnih prijetnji, CBRN forenzike i nadzora posljedica te nacionalnih i međunarodnih CBRN zakonskih direktiva.

 

Foto: MORH / M. Čobanović

Na otvaranju kongresa o sposobnostima Sustava za zaštitu i spašavanje u obrani od suvremenih CBRN prijetnji izlaže i ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić koji će predstaviti sposobnosti Sustava za zaštitu i spašavanje u obrani od suvremenih CBRN prijetnji , a ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan-Picek govorit će o utjecaju hidrometeoroloških prilika na CRBN prijetnje.

Na Kongresu je održan i okrugli stol na temu CBRN prijetnji u Jugoistočnoj Europi, a u utorak, 4. rujna održat će se pokazna antiteroristička vježba u uvjetima radioaktivne kontaminacije i kemijskih opasnih tvari u kojoj će sudjelovati Antiteroristička jedinica Specijalne policije RH, vatrogasna postrojba opremljena DOK-ING robotičkim sustavima, Idaho Nacionalni laboratorij SAD-a, postrojba civilne zaštite DUZS-a i drugi.

Na temelju nalaza i preporuka niza Kongresa u Hrvatskoj, mnoge su definicije promijenjene ili redefinirane, poput  definicije oružja za masovno uništenje i oružju za masovno razaranje. Standardni operativni postupci i procedure vezane uz terorizam izmijenjeni su u mnogim državama, a u dva desetljeća tradicije održavanja Kongresa objavljeno je  sedam Zbornika radova s preko 2.500 znanstvenih i stručnih radova.



Priopćenja