Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, sudjelovao je na redovitom sastanku ministara obrana zemalja NATO-a koji se 26. i 27. listopada 2016., održao u Briselu.
U sklopu prve sjednice Sjevernoatlantskog vijeća u formatu ministara obrane na temu sveobuhvatnog savezničkog postava odvraćanja i obrane, ministar Krstičević je naglasio kako Hrvatska stoji pri iskazanoj namjeri aktivnog sudjelovanja u jačanju savezničkog postava na istoku Saveza, istaknuvši kako je planirano sudjelovanje jedne satnije Oružanih snaga RH od 2018. godine, u sklopu bojne koja bi, pod vodstvom SR Njemačke, trebala biti razmještena u Litvi.
Glavni tajnik NATO Jens Stoltenberg istaknuo je kako je primarna odgovornost i zadaća NATO saveza zaštita gotovo milijarde građana diljem svijeta. "Naše snage će biti istinski multinacionalne. Šaljemo snažnu poruku: NATO nastupa kao jedan. Napad na jednu članicu saveza smatra se napadom na sve nas", naglasio je glavni tajnik NATO-a u svom obraćanju.
Naime, predsjednici država i vlada članica NATO-a, na samitu koji je održan ovog ljeta u Varšavi, donijeli su niz odluka u cilju jačanja odvraćanja i obrane Saveza te projiciranju stabilnosti u susjedstvu NATO-a, a sve kao odgovor na sigurnosno stanje u ovom dijelu svijeta. Jedna od tih odluka bila je i razmještanje ukupno četiri bojne savezničkih snaga u zemljama u istočnom dijelu Saveza - Litvi, Latviji, Estoniji i Poljskoj. Spomenute četiri multinacionalne bojne bit će pod vodstvom četiri vodeće države - Kanade, SR Njemačke, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske te Sjedinjenih Američkih Država. Osim ojačane prednje prisutnosti u trima baltičkim državama i Poljskoj, Savez je već ranije donio odluke o jačanju odmjerene NATO-ove prisutnosti na crnomorskom području.
Tijekom večeri, ministri obrane razgovarali su o projiciranju stabilnosti izvan granica NATO-a, pri čemu su se posebno osvrnuli na stanje u Iraku, iskazavši čvrstu potporu naporima Globalne koalicije u borbi protiv ISIL-a. U tom pogledu su pozdravili uključivanje NATO zrakoplova tipa AWACS koji, počevši od 20. listopada 2016., pružaju potporu Globalnoj koaliciji, čije su ujedno članice i sve zemlje članice NATO saveza. Također, NATO će nastaviti sa sveobuhvatnim programom jačanja obrambenih kapaciteta Iraka i obuke iračkih snaga sigurnosti kroz provođenje obuke na samom području Iraka, počevši od siječnja 2017. godine.
Vezano uz sigurnost na Sredozemlju, ministri obrana su usvojili odluku da putem novo uspostavljene NATO operacije za pomorsku sigurnost "Sea Guardian" pruže potporu EU operaciji "Sophia". Navedena pomorska suradnja također predstavlja daljnji korak u suradnji dviju organizacija (NATO i EU) na sigurnosnim pitanjima, a ostvarivanje te suradnje se očekuje u naredna dva tjedna.
Drugog dana sastanka održana je sjednica na kojoj su uz ministre obrana NATO-a sudjelovali i predstavnici Kraljevine Švedske, Finske te Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federica Mogherini. Ministri su informirani o učinjenim koracima i slijednoj dinamici implementacije jačanja suradnje između NATO-a i EU. Naime, potpisivanjem NATO-EU Zajedničke deklaracije tijekom samita NATO-a u Varšavi ove godine, dodatno je osnažena suradnja NATO-a i EU-a, a Zajednička deklaracija predstavila je snažnu političku poruku o potrebi jačanja suradnje između dviju organizacija.
Tako je planirano, kako će se do prosinca ove godine predložiti praktične mjere spomenute suradnje na područjima suočavanja s hibridnim prijetnjama, cyber sigurnosti, pomorskoj sigurnosti te obostranom sudjelovanju u vježbama NATO-a i EU.
Republika Hrvatska, kao članica NATO-a i EU, pozdravila je zajedničke napore u jačanju NATO-EU suradnje, posebice na području pomorske sigurnosti, ističući kao primjer njene uspješnosti upravo sudjelovanje NATO-a u zaustavljanju krijumčarenja ljudi na području Egejskog mora ovog ljeta. Također, Hrvatska je naglasila potrebu za komplementarnošću u obrambenim nastojanjima NATO-a i EU što svakako može rezultirati ukupnim jačanjem europskih obrambenih kapaciteta.