U administrativnom sjedištu MORH-a, danas, 16. veljače 2011. godine, održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljeni rezultati rada Povjerenstva za istraživanje nesreće dva vojna zrakoplova MIG 21. Konferenciji za medije nazočio je ministar obrane Davor Božinović, zamjenik načelnika GS OSRH za resurse i planove general pukovnik Slavko Barić, predsjednik Povjerenstva i glavni vojni zrakoplovni istražitelj pukovnik Goran Strmečki, te član Povjerenstva i pilot na zrakoplovu MiG 21 pukovnik Bili Levanić.
Ministar Božinović u uvodnom je obraćanju istaknuo kako se Povjerenstvo u svom radu vodilo načelom neovisnosti i točnosti, te da nije bilo samo potrebno u što kraćem roku saznati uzrok nesreće, veće je bilo potrebno to i dokazati, a što je Povjerenstvo i uspjelo. „Također, treba uzeti u obzir i činjenicu da je teren bio minski sumnjiv a zrakoplovi su i imali bojevo naoružanje, te se prije svega vodilo računa o sigurnosti svih osoba koje su radile na terenu tijekom same istrage“, rekao je ministar Božinović. Ministar je također istaknuo kako Ministarstvo obrane vodi računa i o trenutačnom stanju ozlijeđene osobe u ovoj nesreći, koja je ovih dana na još jednoj operaciji u Zagrebu te je, uz žaljenje zbog ovog događaja, zaželio što brži oporavak. „Stručne službe MORH-a u koordinaciji s Državnim odvjetništvom pripremaju nagodbu i nastojat će u najskorije vrijeme isplatiti naknadu štete“, naglasio je ministar Božinović.
Predsjednik Povjerenstva i glavni vojni zrakoplovni istražitelj pukovnik Goran Strmečki istaknuo je kako je Povjerenstvo provelo detaljnu istragu i utvrdilo uzroke koji su doveli do ove nesreće, te da će rezultati istrage ove nesreće prije svega poslužiti u prevenciji ovakvih ili sličnih događaja u budućnosti. „Istragom Povjerenstva utvrđeno je da je nesreća i pad dva vojna zrakoplova tipa MiG-21 uzrokovan sudarom dvaju zrakoplova u kojem je jedan zrakoplov gornjim lijevim i bočnim prednjim dijelom usisnika udario u podvijesne točke lijevog krila drugog zrakoplova. Sudar se dogodio u borbenom zaokretu kada je zrakoplov registarskog broja 120 sustigao zrakoplov registarskog broja 108 zbog veće brzine koju je održavao višim režimom rada motora i manevrom aviona pri vađenju iz napada. Pod utjecajem sudarnih sila odbačena je kabina zrakoplova registarskog broja 108, te otkinut lanser UB-16-57 i VAB-250 s lijevog krila zrakoplova registarskog broja 120, a s desnog otpada VAB-250 i neupravljano je lansirano sedam raketa BR-2-57“, istaknuo je na početku prezentacije pukovnik Strmečki. Također prezentirao je i analizu svih pronađenih dijelova zrakoplova koji su vještačeni u suradnji s Centrom za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ MUP-a RH. Nadalje, naglasio je kako su provedene analize registratora parametara leta, putanje leta od uvođenja u napad do sudara, postupaka i procedura u pripremi i provedbi zadaće, meteoroloških uvjeta na poligonu, organizacije i pripreme obučnog događaja, analiza ljudskog čimbenika, kao i uređaja za upravljanje lansiranjem nevođenih raketa. „Okolnosti koje su pridonijele nesreći su i to da visina podnice oblaka nije bila u skladu s meteorološkim minimumom utvrđenim za poligon „Eugen Kvaternik“ Slunj, što je otežalo uočavanje mete pri „uvođenju u napad“ i utjecalo na odstupanje od normi borbenog kruga. Isto tako utvrđen je i nedostatak trenaže pilota radi malog ostvarenog naleta i vježbi koje su trebale prethoditi borbenoj obuci za gađanje, raketiranje i bombardiranje zemaljskih ciljeva, priprema letenja i organizacija glavnog obučnog događaja nisu osigurali sve uvjete za neometano izvršenje zadaće“, rekao je Strmečki. Kao neposredne uzroke sudara dvaju zrakoplova pukovnik Strmečki je naveo pogrešnu procjenu vremenskih uvjeta na poligonu (podnice oblaka i vidljivosti) voditelja djelovanja na zemlji i pilota vođe grupe, ne zauzimanje razrađenih elemenata leta pri „uvođenju u napad“ vođe grupe i prvog pratitelja, te ne zauzimanje razrađenih elemenata leta nakon “vađenja iz napada” vođe grupe i prvog pratitelja. Na kraju je istaknuo kako su ovakve nesreće rijetke, te da je pad zrakoplova uzrokovan spletom niza nepovoljnih okolnosti od kojih su najvažniji loši meteorološki uvjeti.