O sigurnosnim izazovima u kritično vrijeme za transatlantsku sigurnost, razgovarali su 13. i 14. veljače 2019. ministri obrane NATO-a na svom redovitom sastanku u Bruxellesu, na kojem je, ispred Ministarstva obrane Republike Hrvatske, sudjelovao pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku Petar Mihatov.
Ministri obrane NATO-a održali su zasebne rasprave o: INF sporazumu, NATO postavu za odvraćanje i obranu, raspodjeli tereta između saveznika, operacijama i misijama Saveza te europskoj suradnji u području obrane. U ulozi pozvane države, svim sastancima nazočila je i ministrica obrane Sjeverne Makedonije Radmila Šekerinska, dok je ispred SAD-a po prvi put na sastanku u ovom formatu sudjelovao obnašatelj dužnosti ministra obrane Patrick Shanahan.
U pogledu ruskog kršenja INF sporazuma, svih 29 saveznica je suglasno kako raketni sustav SSC-8 koji je razvila i rasporedila Rusija predstavlja značajan rizik za sigurnost saveznica. Savez je najavio kako razmatra posljedice ruskog kršenja Sporazuma, te će svi daljnji koraci biti obrambeni, odmjereni i koordinirani. Također, obzirom na navedeno, saveznice su podržale objavu SAD-a o njihovoj namjeri da se povuku iz tog Sporazuma.
Ministri su raspravljali o kredibilnom postavu za odvraćanje i obranu, uključujući i o tzv. „4x30“ - NATO inicijativi spremnosti, koja podrazumijeva spremnost u roku do 30 dana za 30 borbenih brodova, 30 zračnih eskadrila te 30 manevarskih bojni. U tom smislu će sve saveznice, pa tako i Republika Hrvatska, tijekom ove godine raditi na implementaciji odluke koja se tiče inicijative spremnosti i koja osim u ovim konkretnim brojkama, treba pomoći saveznicama na razvoju kulture spremnosti diljem oružanih snaga članica. Ministri su i usvojili nove političke smjernice za obrambeno planiranje.
Tema radne večere bila je raspodjela tereta, na kojoj je glavni tajnik izrazio zadovoljstvo dosad postignutim, ali jednako tako i podsjetio na važnost daljnjeg rada na implementaciji ranije usvojenih obveza koje se tiču izdvajanja za obranu (2% BDP-a) te usmjeravanja sredstava u modernizaciju oružanih snaga (20% obrambenih proračuna), u prvom redu u tražene ciljeve sposobnosti. Od 2016. europski saveznici i Kanada povećali su obrambena izdvajanja za ukupno 41 milijardu američkih dolara, dok se procjenjuje kako će 2020. taj ukupni rast dosegnuti 100 milijardi američkih dolara.
Drugog dana sastanka, ministri su raspravljali o operacijama i misijama Saveza uključujući Afganistan, Kosovo, Irak te pomorske operacije Saveza. Pritom je istaknuto kako NATO kontinuirano podupire sigurnosne snage Afganistana u kreiranju uvjeta za mirno rješenje, dok u Iraku pomaže u preveniranju ponovnog bujanja ISIL-a ili drugih terorističkih grupa. Sastanak je završio diskusijom o NATO-EU suradnji na kojoj je sudjelovala visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federica Mogherini te ministri obrane partnerskih država Kraljevine Švedske i Finske.
Pomoćnik ministra Mihatov izvijestio je o trenutnim aktivnostima i planovima Republike Hrvatske za ispunjavanje Zavjeta o obrambenim izdvajanjima iz Walesa, implementaciji ciljeva sposobnosti i sudjelovanja u NATO-ovim misijama i operacijama kao i ojačanoj prednjoj prisutnosti Saveza.
Republika Hrvatska je izrazila zadovoljstvo novim Političkim smjernicama za obrambeno planiranje te iznijela stav o usklađivanju Inicijative spremnosti s trenutnim naporima u okviru Koncepta vodećih snaga. Vezano uz operaciju Odlučna potpora u Afganistanu, pomoćnik ministra Mihatov je ukazao na nužnost zajedničkog planiranja daljnjih koraka te podsjetio na važnu ulogu NATO-ove misije KFOR na Kosovu za stabilnost jugoistočne Europe.
Priopćenja
