Hrvatska će nastaviti provoditi zajedničke odluke radi jačanja savezničke sigurnosti, kao i odluke o obrambenim izdvajanjima, posebice o modernizaciji i opremanju, rekao je Banožić
Ministar obrane Mario Banožić sudjelovao je na redovnom sastanku ministara obrane država članica NATO-a koji se održao 14. i 15. veljače 2023. godine u sjedištu NATO-a u Bruxellesu u Kraljevini Belgiji. Sastankom koji predstavlja važan korak u pripremi nadolazećeg NATO summita u Vilniusu u srpnju, predsjedao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg . Sudionici sastanka izrazili su solidarnost s Turskom te žaljenje zbog brojnih žrtava, također su istaknuli svoj doprinos u aktivnostima traganja i spašavanja, ali i humanitarne pomoći.
Sastanak je započeo neformalnom sjednicom ministara obrane NATO-a 14. veljače 2023. posvećenoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Pridružili su se i ministri obrane Finske, Švedske i Ukrajine te visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell. Iznova je iskazana snažna podrška Ukrajini, pri čemu su sve članice Saveza jednoglasno iskazale solidarnost i potporu Ukrajini kao i nastavak pomoći kroz NATO-ov Sveobuhvatan paket pomoći za Ukrajinu, ali i kroz druge okvire. Osim toga, države članice NATO-a na ovoj su sjednici pružile potporu ranjivim NATO-ovim partnerskim državama, Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldovi, za koje su usvojeni paketi za izgradnju kapaciteta u području obrane i sigurnosti (Defence Capacity Building-DCB).
Ministar Banožić je na neformalnoj sjednici izrazio sućut turskom kolegi zbog razornih potresa koji su pogodili Tursku i Siriju prije desetak dana. Ukrajinskom kolegi ponovio je da će Hrvatska nastaviti pružati pomoć Ukrajini.
„Republika Hrvatska spremna je s Ukrajinom podijeliti svoju ekspertizu u poslijeratnoj obnovi, rehabilitaciji te brizi o braniteljima kao i iskustva u razminiranju“, istaknuo je Banožić.
Ministar Banožić je skrenuo pozornost na važnost sigurnosti u području jugoistočne Europe, pri čemu je posebno podržao usvajanje paketa pomoći za Bosnu i Hercegovinu. „Sigurnost i stabilnost BiH od posebne je važnosti za hrvatsku Vladu i Republika Hrvatska će i dalje biti spremna pomagati BiH na njezinom putu prema euroatlantskim integracijama, kako bilateralno tako i tražeći modalitete za podršku kroz mehanizme NATO-a, rekao je Banožić. DCB paket za BiH sadrži 12 područja suradnje od kojih se tri odnose na područje sigurnosnog sektora, a ostalih devet na područje obrambenog sektora. „Saveznice će osigurati sredstva, a NATO vojne vlasti će inicirati implementaciju paketa. Svrha je kroz različite projekte unaprijediti obrambeno sigurnosne kapacitete BiH, a što će ujedno pomoći snaženju BiH otpornosti na potencijalne zloćudne utjecaje u svjetlu izmijenjene sigurnosne situacije u Europi“, dodao je Banožić.
Drugog dana sastanka ministrima obrane NATO-a pridružili su se i ministri pozvanih država, Švedske i Finske. Na ovoj sjednici posvećenoj NATO-ovom odvraćanju i obrani ministri su usvojili nove NATO-ove Političke smjernice za obrambeno planiranje 2023. koje državama članicama služe kao prvi korak u narednom četverogodišnjem ciklusu obrambenog planiranja. Osim toga, ministri su na sjednici razmijenili mišljenja o potrebi daljnjeg rada u području otklanjanja nedostataka po pitanju zaliha streljiva i ostalih vojno-industrijskih kapaciteta. Ministri su se također osvrnuli i na nadolazeći NATO-ov summit koji će se održati u ljeto ove godine u litavskom glavnom gradu Vilniusu, a tijekom kojega se očekuje i donošenje novog NATO Zavjeta o obrambenom izdvajanju, koji će se nadovezati na Zavjet usvojen na summitu u Walesu 2014. godine na rok od 10 godina. „Nalazimo se u potpuno drugačijoj sigurnosnoj realnosti u odnosu na prethodne godine, zbog čega je nužno donijeti odluke kojima ćemo zajamčiti snažan saveznički postav odvraćanja i obrane. Hrvatska će nastaviti provoditi zajedničke odluke u korist jačanja savezničke sigurnosti, kao i odluke o obrambenim izdvajanjima, posebice kada govorimo o modernizaciji i opremanju, ustvrdio je Banožić.
Hrvatska podupire zajedničku nabavu kroz NATO-ove mehanizme što će omogućiti lakše, brže, jednostavnije i jeftinije opremanje oružanih snaga savezničkih država. Također, ministar je na ovom sastanku ponovio hrvatsku predanost savezničkoj sigurnosti kazavši kako se trenutno više od 60% hrvatskih snaga razmještenih u inozemstvu nalazi upravo na istočnom boku NATO-a, odnosno u Litvi, Poljskoj i Mađarskoj. „Osim toga, Hrvatska i dalje nastavlja s prisutnošću u okviru operacije KFOR u Republici Kosovu čime dodatno pridonosimo sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe“, dodao je Banožić. Zaključno, ministar je izrazio nadu da će se na nadolazećem NATO summitu Švedska i Finska pridružiti Savezu kao punopravne članice.
Na marginama ovog NATO ministarskog sastanka, ministar Banožić potpisao je i tri pisma namjere kojima Republika Hrvatska iskazuje interes za sudjelovanjem u tri nova NATO-ova projekta visoke vidljivosti koji će omogućiti daljnje unaprjeđenje sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske i to u područjima sposobnosti prelaska prepreka (Gap Crossing Capability), mobilnosti i protumobilnosti (Mobility and Counter-Mobility Capabilities) te vozila i sustava vojnog inženjerstva (Military Engineering Vehicles and Systems.)
Objava Ministar Banožić na redovnom sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu pojavila se prvi puta na MORH.