Hrvatski branitelji su nosioci istine o Domovinskom ratu i neizostavni su element novih generacija koje trebaju poštovati i voljeti svoju državu, poručio je ministar Banožić
Ministar obrane Mario Banožić sudjelovao je u subotu 15. siječnja 2022. godine u Vukovaru na obilježavanju 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 24. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i završetka mandata UNTAES-a.
Kod spomen obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, ministar Banožić s izaslanstvom Vukovarsko – srijemske županije na čelu sa županom Damirom Dekanićem, položio je vijenac i zapalio svijeće za sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu.
Ministar Banožić je rekao kako su obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja iznimno značajni datumi u hrvatskoj povijesti. „Na današnji dan, prije točno 30 godina počelo je ostvarivanje tisućljetnog hrvatskog sna, Republika Hrvatska postala je međunarodno priznata država, čemu je prethodila povijesna odluka Sabora Republike Hrvatske, koji je jednoglasno donio sudbonosnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ“, podsjetio je ministar Banožić istaknuvši kako su za obilježavanje ovih obljetnica najzaslužniji hrvatski branitelji koji su dali svoje živote za slobodu i samostalnost hrvatske države.
“Na današnji dan prisjećamo se i 24. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kojom su okupirana područja istočne Hrvatske vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske čime je zatvoreno najteže poglavlje naše povijesti”, rekao je Banožić naglasivši važnost položaja hrvatskih branitelja u društvu. “Hrvatski branitelji su nosioci istine o Domovinskom ratu i neizostavni su element novih generacija koje trebaju poštovati i voljeti svoju državu. S takvim promjenama u društvu dokazujemo kako niti jedna žrtva nije uzaludna”, poručio je ministar.
Neovisnost i suverenost Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. godine priznalo je svih 12 zemalja članica tadašnje Europske zajednice kojima su se istoga dana pridružile Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska.
Nakon što je neovisnost Hrvatske proglašena 25. lipnja 1991. godine, sljedeći dan priznala ju je Slovenija, koja tada ni sama još nije bila međunarodno priznata. Uz Sloveniju su još i Litva i Latvija te Ukrajina, koje u tom vremenu nisu imale međunarodno priznanje, tijekom jeseni 1991. donijele odluke o priznanju Hrvatske.
Prva međunarodno priznata država koja je 19. prosinca 1991. odnijela odluku o priznanju samostalnosti Hrvatske je Island. Istoga dana takvu je odluku donijela i Njemačka, ali ona je stupila na snagu 15. siječnja, na dan priznanja ostalih država članica Europske zajednice.
Sveta Stolica i San Marino uputili su priznanje Hrvatskoj 13. i 14. siječnja 1992., a do kraja siječnja iste godine priznale su je ukupno 44 države svijeta.
Primitak Hrvatske u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. godine kruna je međunarodnog priznanja Hrvatske koja je postala članicom mnogih međunarodnih organizacija i održava diplomatske veze s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta.
Na dan 15. siječnja obilježava se i 24. obljetnica završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kada je dovršen proces mirnog povratka teritorija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Objava Banožić na obljetnici priznanja RH i završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja pojavila se prvi puta na MORH.